#1marisol on 23.02.13 9:48

avatar
Sve vezano uz ovaj kolegij

#2marisol on 23.02.13 9:56

avatar
prof.dr.sc. Vladimir Cini
dr.sc. Nataša Drvenkar, asistentica

Klikni OVDJE

#3dijana90 on 24.02.13 12:21

avatar
Veoma zanimljiv kolegij. Ako ste voljeli geografiju, voljet ćete i ovo. Lako možete dobiti dobru ocjenu ako budete redovito učili. Znači, svaki dan po 1 h. Predavanje nisu obavezni, no morate napraviti prezentaciju za potpis. Svakako idite na seminarsku nastavu kako biste mogli dobiti veću ocjenu. Sretno!

#4marisol on 27.02.13 12:55

avatar
Obavijest sa stranice asistentice iz Gospodarstva Hrvatske Nataše Drvenkar:

Seminarska nastava za redovne studente počinje 05./06.03.2013., a sukladno objavljenom rasporedu predavanja.

http://www.efos.unios.hr/ndrvenkar/3108-gospodarstvo-hrvatske

#5demi moore on 01.03.13 13:23

avatar
Redovni studenti koji su već odslušali predmet i ispunili sve nastavne obaveze, mogu ponovno ići na kolokvije s redovnim studentima generacije 2012./2013. (priznat će im se postojeći bodovi ostvareni kroz seminarsku nastavu). Studenti koji nisu ispunili obveze, trebaju iste ispuniti, u suprotnom neće moći izaći na ispit. Svakako se preporuča studentima dolazak na predavanja.

Predviđeni termini kolokvija su sljedeći:
1. kolokvij - 13.03.2013.
2. kolokvij - 27.03.2013.
3. kolokvij - 10.04.2013.

#6demi moore on 01.03.13 13:32

avatar
Nama izvanrednim studentima je kolokvij sljedeći četvrtak. Tako je profesor Cini rekao jučer na predavanju, a tako i piše na njegovoj web stranici.

"Izvanredni studenti koji su već odslušali predmet, mogu ponovno ići na kolokvije s izvanrednim studentima generacije 2012./2013., u skladu s objavljenim rasporedom predavanja, a u sklopu nastave za izvanredne studente. Sve upute oko polaganja kolokvija, kao i ostale informacije, bit će objašnjene na predavanju."

#7demi moore on 01.03.13 13:57

avatar
Praktikum košta 50 kn, ali može se koristiti praktikum od prošle godine. Dovoljno je iz toga učiti, ali poželjno je napisati ono što prof. kaže na predavanju. Uvijek naglasi ili diktira.

#8demi moore on 01.03.13 16:11

avatar
Izvanredni studenti pišu 1. kolokvij 7.3.2013. u 15:45 h. Nakon toga predavanje.

#9demi moore on 01.03.13 16:23

avatar
Piše se esejski. Nema na zaokruživanje! Pišite ono kako piše u praktikumu ili ono što je rekao profesor Cini.

#10demi moore on 01.03.13 18:44

avatar
Izvanredni studenti moraju učiti iz praktikuma do 20 str. s tim da ne moraju učiti globalizaciju.

#11vin disel on 02.03.13 19:03

avatar
Samo dvije strane je za prvi kolokvij, do 16 pitanja. Na SkyDrive ima još skriptice. Možete birati.

Klikni OVDJE

#12Oprah on 07.03.13 19:34

avatar
A grupa, a pitanja su mi bila:
1. Koje grupe cinitelja utjwcu na brojnost i stopu rasta stanovnistva?
2. Graficki prikazite i objasnite tijek demografske tranzicije u Hrvatskoj.
3. Prirodno kretanje stanovnistva Hrvatske od 1990.-ih. Kada u Hrvatskoj biljezimo "baby boom" fenomen? Objasnite.
4. U kojim zemljama se pojavljuju stimulativni i destimulativni efekt povecanja broja stanovnika i objasnite zasto?
5. Tko cini ekonomski neaktivno drustvo?
6. Koji su glavni elementi socijalne iskljucenosti?
7. Zasto prirodna depopulacija nije pozeljna u demografskom i gospodarskom razvitku Hrvatske?

koje grupe cinitelja utjecu na brojnost i
stopu rasta stanovnista? da li hrvatska
ima mlado i obrazovano stanovnistvo.
socijalno ekonomske determinante
aktivnog stanovnistva. koji su glavni
elementi socijalne iskljucivosti. radni
kontigent. i graf prikazivanje tranzicije u
hr.
i jos jedno kao di je povoljan rast
stanovnistva a di pad i to tak nekak

#13Oprah on 13.03.13 17:29

avatar
D grupa - neka divlja pitanja (sva su iz predavanja)

Zašto je u SAD-u manja strukturna nezaposlenost nego u Europi?

Zbog bolje i veće mobilnosti radnika

Zašto je u Hrvatskoj počela tranzicija u 19.st.?

Zbog industrijalizacije 1881.g.

Kakvu funkciju imaju zaposleni u tržiđnom gosp., a kakvu u netržišnom?

U netržišnom sustavu ima dvojaku funkciju: ekonomski i socijalnu. Socijalna funkcija znači da nitko ne može ostati bez posla jer to nije u ineresu društva znači netržišno gosp. - npr. socijalizam i bivša Jugoslavija, a za tržišni sustav samo nesigurnost posla. U tržišnom su ljudi radili da bi povećali BDP i proširili se na ostala tržišta.

#14Oprah on 27.03.13 19:42

avatar
Bilo je zakon investicijske digresije ( nacrtati i napisati primjer), ekonomska politika pune liberalizacije,preduvijeti za ekonomsku pomoć tranzicijskim zemljama.Industrija po Vladimiru Leki, Faze industrije nabrojati i opisati jednu,objasniti uvoznu supstitivnu orjentaciju,inteligentna uloga države, komplementarni i konfliktni ciljevi,Početak i završetak ne tržišnog sustava. itemeljna pitanja

lorenzova krivulja (nacrtat,objasnit), zasto nije dovoljno biti predvodnik u tehnikama novih proizvoda, nabrojat viseslojne neravnoteze, definicija industrije prema medunarodnom onom za djelatnosti, zasto soc ne voli seljake, zasto ne valja proracunski deficit, cime je optereceno hr gospodarstvo, ekonom politika u popul. varijanti, obiljezja 1. i 2. te 4. i 5. faze industrije

jos evo samo da dodam haha na koja pitanja treba odgovoriti industrijska politika, Socijalizam je zapoceo ovim dogadjajem __________, a zavrsio ____________, nesto tipa ako u socijalistickoj drzavi bude veca ponuda mod potraznje nece doci do inflacije nego do _______

moderna razvojna strategija,strategija tranzicije, 4 glavne karakteristike hr tranzcije,i onaj glupi graf trokut sa onim pravcem A-B i B-C kak se zove nemam pojma



#15Oprah on 27.03.13 19:44

avatar
Temeljni procesi na svjetskom agrarnom tržištu ?
Kakav je saldo vanjsko-trgovinske bilance poljoprivrednih i prehranbenih proizvoda?


Temeljni procesi:
-Ispodprosjecna dinamika rasta poljoprivrednika u odnosu na druge djelatnosti
- Segmentiranje svjetskog trzista i stvaranje zatvorenih regionalnih trzista


A za saldo VT bilance poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda imam ovako: ukupno poljoprivreda -111.695 (000 eura), hrana -601.291 (000 eura)

kako smo prikazali međunarodnu konkurenciju hrvatskog gospodarstva? na kojoj je poziciji hrvatska?

podatak iz 2006. godine -> Svicarska na 1 mjestu, Hrvatska na 51, Slovenija 33, a Mađarska deset mjesta ispred nas tj. na 41 mjestu. RH stagnira sto je zabrinjavajuce, dok sve ostale zemlje drasticno skacu. Skandinavske zemlje su vodece zemlje svijeta.

Koja je najvažnija funkcija turizma?objasnite ju

Multiplikativna funkcija( kroz razvoj turizma razvijaju se i druge djelatnosti, kroz turizam plasiraju se robe iz drugih djelatnosti)


Što mislite iz kojih razloga čak 78% potrošnje turista odlazi na podmirenje osnovnih potreba?

Zbog visoke razine cijena, pogotovo u priobalnim podrucjima

#16Oprah on 28.03.13 20:42

avatar
Koje vrste izravnih stranih investicija postoje? Koje prednosti ali i rizike nose sa sobom za zemlje primateljice takvih investicija?

Brownfield: investicije kada se radi o preuzimanju već postojećeg gospodarskog subjekta (npr. Slavonska banka i hypo banka)
- Greenfield: „izgradnja“ novih gospodarskih subjekata.

Koristi: porast zapošljavanja, povećanje razine tehnike i tehnologije, porast BDP-a, uravnoteženje platne bilance.

Štete: smanjivanje zaposlenosti, zagađivanje okoliša, pad BDP-a i neuravnotežena platna bilanca,stvaranje monopola.

#17demi moore on 07.04.13 17:29

avatar
Datoteka: Gospodarstvo 3. kolokvij

Klikni OVDJE

#18Oprah on 12.04.13 1:07

avatar
1.zakon investicijske digresije ( nacrtati i napisati primjer),
2.inteligentna uloga države
3.Početak i završetak ne tržišnog sustava.
4.temeljna pitanja
5.zasto nije dovoljno biti predvodnik u tehnikama novih proizvoda
6. viseslojne neravnoteze
7.cime je optereceno hr gospodarstvo
8.Socijalizam je zapoceo ovim dogadjajem __________, a zavrsio ____________,
9.ako u socijalistickoj drzavi bude veca ponuda mod potraznje nece doci do inflacije nego do _______

2. Inteligenta uloga države - država obavlja svoju izvornu funkciju, ali pod utjecajem liberalizacije.
3. Netržišni sustav počeo je Oktobarskom revolucijom, a završio padom Berlinskog zida.

Ako znate odgovoriti, recite

#19rv42d on 16.04.13 16:00


Guest
Ginijev koeficijent

G=p1/p1+p2

#20kaya12 on 16.04.13 19:42


Guest
Ako mi netko može odgovoriti na sljedeča pitanja, vezana su za 1.kolokvij:
1. Koji su prijepiri oko donje i gornje granice radnog kontigenta?
2. Koji su razlozi što je u prošlosti mnogobrojnost i brzi rast starovništva imali simulativni efekt po gospodarski razvitak, kakvo je stanje danas ?
3. Na koji se način problem smanjivanja nataliteta u 60-im riješavale istočno europske, a na koji zapadno europske zemlje?
4.projekcija svjetskog starnovništa i starovništva Hrv. do 2030?
5. Dva osnovna problema koja proizlaze iz starenja starovnistva i koja je situacija u HRV?

1)Koji su prjepori oko donje granice kod razvijenih a koje kod nerazvijenih zemalja?
Kod razvijenih zemalja prijepori oko donje granice vode se zbog toga što se stanovništvo školuje do svoje
18 godine - srednja škola te se zatim zapošljavaju, a neki nastavljaju i nakon toga sa fakultetom.
Kod nerazvijenih zemalja prijepori oko donje granice vode se zbog toga što stanovništvo počinje raditi
i prije 15 godine, rijetko tko se školuje zbog siromaštva,a upravo zbog toga su prisiljeni na rad već prije
nego napune 15 godina kako bi se prehranili bla bla

Imaš ga na SkyDrive, datoteka: 1 kolokvij 2012

3.istočne-edogeno (iznutra)rjesavanje problema ,poticanjem rađanja, nudili su poslove,progers.kredite za stanovnistvo,decije doplatke ,subv vrtica...
zapadne-rjesavale su to imigracijskom politikom,otvarali su granice i davali vize mladim radnicima

#21kaya12 on 16.04.13 19:46


Guest
1.zakon investicijske digresije ( nacrtati i napisati primjer),
2.inteligentna uloga države
3.Početak i završetak ne tržišnog sustava.
4.temeljna pitanja
5.zasto nije dovoljno biti predvodnik u tehnikama novih proizvoda
6. viseslojne neravnoteze
7.cime je optereceno hr gospodarstvo
8.Socijalizam je zapoceo ovim dogadjajem __________, a zavrsio ____________,
9.ako u socijalistickoj drzavi bude veca ponuda mod potraznje nece doci do inflacije nego do _______


zakon investiciske degresije-PROSJECNE investicicije degresivno padaju povecanjem kapaciteta, u pocetku brze poslje sporije, UKUPNE investicije rastu sporije od rasta kapaciteta (imas slike i objasnjeno isto u praktikumu kod druge cjeline veličina unutrasnjeg trzista) a primjeri ti je recimo:
kapacitet(m kvadratni)/UkupneI(euri)/ProsjecneI (Euri po metru kvad.)
100/100 000/1000
200/180 000/900
300/240 000/800

Inteligentna uloga države- mora biti neko državno djelovanje(u stilu liberalizma) kako bi se stvorili uvjeti u kojima ce poduzetnici/investitori moci ulagati u pametne specijalizacije (drzava tako usmjerava prema pametnim specijalizacijama). a sve to sa ciljem da se ostvari dugorocni i bolji gospodarski rast.

5. vaznije je biti predvodnik u tehnologijama PROCESA, nego tehnologijama novih proizvoda odnosno znanja i vjestine kobiniranja novih proizvoda vaznije od same ideje ako ju neznas iskoristit.

viseslojne ne ravnoteze istočnoeuropskih zemalja:
1. neravnoteža između agregatne ponude i potražnje-nestašica
2.strukturna neravnoteža između najvažnijih djelatnosti
3. sektorska neravnoteža između različitih industrijskih grana
4.vanjskotrgovinska neravnoteža

KONFLIKTNI:puna zaposlenost i niske inflacije;očuvanje stabilnosti tečaja i poboljšanje vanjsko-trgovinske bilance
KOMPLEMENTARNI:rast proizvodnje,rast zaposlenosti, pad nezaposlenosti, rast životnog standarda

4. Industrijska politika – Što i kako proizvoditi?
Regionalna politika – Gdje proizvoditi?
Financijska politika – Kako financirati?
Monetarna politika – Kako osigurati dovoljno kvalitetnog novca?

#22kaya12 on 16.04.13 19:48


Guest
Zašto u Jugoslaviji 60-ih godina nije postojala nezaposlenost?

odg. treba biti u stilu da zbog socijalne funkcije nitko nije mogao ostati bez posla jer to nije bilo u cilju društva

SFRJ 1965- javlja se manjak proizvoda na domacem trzistu, uvođeni trzisni elementi, tehnološki višak ,
1968-prosvijedi studenata ,nema vise tehnoloskog viska,daju se putovnice, višak radnika ide raditi u inozemstvo


#23kaya12 on 16.04.13 19:53


Guest
2. KOLOKVIJ

EKONOMSKA POLITIKA

Temelji ekonomske politike:

ŠTO, KAKO I ZA KOGA PROIZVODITI ?
1. Što-poduzetništvo
-industrijska politika“strategija“
2.Kako-izbor tehnologije “strategija“
ljudski potencijal-demografska politika
investicije (FDI)
3. Za koga-strategije instrumenti (porezna politika)

*Gdje regionalna politika


-lokomotiva ekonomskih progresa (Samuelson, Nordhans) sastoji se od:
ljudskog proizvodnog faktora (ponuda radne snage, obrazovanje, disciplina, motivacija)
prirodnog proizvodnog faktora (zemljište, rudna bogatstva, klima)
akumulacija kapitala (strojevi, tvornice)
tehnologije (znanost, R&D, inžinjering, upravljanje, poduzeće)


Opći ciljevi ekonomske politike

-osnovni cilj ekonomske politike je „da sutra živimo bolje nego danas.“-rast životnog standarda


3 tipa ekonomske politike

1. Ekonomska politika pune liberalizacije
-najveća mana ovog tipa je ukidanje subvencija
-„Nevidljiva ruka“

2. Ekonomska poltika
-„vidljiva“
-potpuno preuzimanje uloge tržišta od strane tržišta
-ona sve preuzima
-plodno tlo za razvijanje diktatora

3. Ekonomska politika s ciljanom liberalizacijom
-tranzicijske zemlje
-prijelaz iz socijalizma u kapitalizam




Kako je moguće pomiriti ulogu države u gospodarstvu s ključnim temeljima konkurentnosti?
-gosp. Razvoj se treba temeljiti na maksimalnoj konkurentnosti, u Hrvatskoj prije „optimalna konkurentnost“ , lakše ostvariva, temeljena na pametnim specijalizacijama, potrebno je naći inteligentnu ulogu države-koordinira i usmjerava investicije.


Fiskalna politika

-priča o stadu ovaca, pastira, vune, škare
-pastir-nositelj ekonomske politike-država
-stado-mi
-škare-instrumenti fiskalne politike
-„previše zasjeći škarama“-preveliki porezi; smanjenje proračuna
-prelaženje u sivu ekonomiju


Funkcije fiskalne politike:

1.Alokativna
-raspoređivanje sredstava tamo gdje treba

2.Preraspodjela dohotka i sredstava
-različite porezne stope na različite dohotke, veća plaća, veći porez

3. Stabilizacijska
-uravnoteženje ponude i potražnje

4. Strukturna
-poticanje određene grane, djelatnosti


TRANZICIJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA


Zajednička obilježja privatizacijskog procesa tranzicijskih gospodarstava
I.
-9.11.1989.-kraj netržišnog sustava. Netržišni sustav je počeo Oktobarskom revolucijom (1917.g.)
-„željezna zavjesa“

II.
Višeslojne neravnoteže istočnoeuropskih zemalja

2. -Industrija- „miljenica socijalizma
-Industrija+elektrifikacija=socijalizam
- socijalna država želi kontrolirati svoje građane, oduzimaju zemlju seljacima jer ne ovise ni o kome, proizvode hranu
-mamljenje seljaka ukidanjem poreza
3. primjer hidroelektrana i tvornica
4. veliki nedostatak uvoznih roba

III.
1. uvjeti kreditiranja od Zapada
2. nema državne kontrole cijena
3. kupovanje socijalnog mira proračunskom ravnotežom, malim deficitom (veće plaće, mirovine, manji porezi)
4. slobodan uvoz i izvoz


4 faze privatizacije u Hr.

-privatizacija je zasnovana na Miltonovoj Čikaškoj školi, provodila se u V.B. i SAD-u za vrijeme R. Regana


Zakon o privatizaciji postavio je glavne ciljeve (ciljevi pišu u prak.)

1. nije se uspjelo u rastu- nije se uspjelo u rastu- zaduživanje u inozemstvu, povećana osobna i državna potrošnja
dobra zarada inozemnih investitora, rast uvoza

3. strani investitori su prvo pokupavali bankovni sektor, farm, naft. Ind.
4. relativno loša poduzetnička klima; poduzetnik=lopov


INDUSTRIJA

Industrijska politika odgovara na pitanja 1.ŠTO, 2.KAKO I 3.ZA KOGA PROIZVODITI. U novije vrijeme i GDJE.
1. resursi
2. tehnologija, obrazovanje, org. Proizvodnje
3. struktura tržišta

Industrijska politika može se definirati kao kombinirana politika namjenjena usmjeravanju i kontroli strukturnih informacijskih procesa.


*Po Miji Markoviću:
-nije dovoljno imati samo izum, važnije je biti predvodnik u tehnologijama niovog proizvoda.


Strategija i struktura visoko razvijenih zemalja:
1. forsiranje prouvoda za zadovoljenje potreba na domaćem tržištu
2. uvoz se supstituira vlastitom proizvodnjom, tamo gdje je to moguće (uvozno- supstitivna razvojna orijentacija)
3. eksp. Proizvodnje temeljene na izvoznoj orijentaciji.




Industrije 4., odnosno 5. faze razvitka industrije

-nužna specijalizacija, obrazovanje
-„nema ničeg beskorisnijeg nego činiti ono što uopće ne bi trebalo činiti“-Peter Drucher



* rast proizvodnosti je rezultat smanjenja broja zaposlenih


*specijalizacija vs. Diverzifikacija

-svaka specijalizirana struktura se s vremenom razvija u diverzificiranu
-postizanjem optimalnog, odnosno maksimalne proizvodnje


#24kaya12 on 16.04.13 19:55


Guest
1.KOLOKVIJ

STANOVNIŠTVO

-radni kontigent predstavlja dio ukupnog stanovništva koji se po svojim obilježjima može uključiti u materijalnu reprodukciju društva
-gramzljivost, pohlepa velikih, multinacionalnih kompanija
-povremeno razotkrivanje skandala
-(šivanje lopti za SP 98., djeca iz Pakistana)
-proizvodnja oružja, „poliranje čahura“
- u budućnosti rast mirovinskih fondova

-BDP- ukupna količina proizvedenih finalnih dobara i usluga
-BDP/ st.- pokazatelj stupnja razvoja neke zemlje
-William Petty (1961.)- esej o stanovništvu
- važnost brojnosti stan.
-16., 17., 18. i dio 19.st. poljoprivreda (manualni rad)
-porezni obveznici, porezi (stimuliranje kolonijalizma)
-rast st. u razvijenim zemljama stimulativan je za razvoj, u nerazvijenim destimulativan


Demografija

-početak 20. st.- 1,6 mlrd st.
-početak 21. st.-6,1 mlrd st.
-ulazak u 2010. g.- 6,892 mlrd st.
-u Japanu je 23 % starije od 65 god, u Ugandi 30 %
-Indija, Pakistan, Indonezija (3 mlrd stan.)


Demografska tranzicija u svijetu

-demografska tranzicija: prijelaz sa visokih stopa nataliteta i mortaliteta na niske stope nat. i mort.

Graf demographic transition in Sweden and Mexico

-industrijalizacijom u Švedskoj u prvoj četvrtini 19. st. povećao se vijek života, a stope nat. i mort. Su se počele balansirat
-u Meksiku, početkom 20. st. industrijalizacija smanjuje smrtnost djece
- „Dio djece umire prijevremeno“
-razlog velike stope nataliteta
-preživljavanje obitelji, loze


SIROMAŠTVO

„Dolazak MMF-a“

1. Privatizacija=privatizacija ključnih industrijskih poduzeća
2. Liberalizacija=omogućiti dolazak stranih banala (kreditora), „svježi kapital“
3. Tržišno određivanje cijena- rast cijena, troškova života. Plaće i mirovine stagniraju. Rušenje standarda.
4. MMF-ov prosvjed- maksimalna eksploatacija zemlje, kupac određuje cijenu, „banka uspješno posluje“-kupuje imovinu po maloj cijeni
Fundamentalni problem RH u posljednjih 20 g.
-prekomjerno trošenje, „zamka niskih kamatnih stopa“, problem deviznih klauzula


STANOVNIŠTVO RH

Demografska tranzicija u RH

-Istočna Europa endogeno rješava probleme davanjem kredita, poslova itd.
-„aktivna demografska politika“, progrsivni dječji doplatci, oslobđanje dječje hrane od poreza

-„Baby boom vs papy boom“
-bum djedova a ne djece
-starenje hrvatskog stan.


Osnovne socijalne-ekonomske determinante obujma aktivnog stanovništva

-kapitalno intenzivna proizvodnja (manje aktivnog stan.)
-radno-intenzivna proizvodnja (više akt. Stan.)

TRŽIŠTE RADA, NEZAPOSLENOST UNUTRAŠNJE TRŽIŠTE

Ponuda rada

-ponuda rada se formira na razini domaćinstva
-realna plaća formira koičinu ponuđenog rada

Potražnja za radom

-poduzetnici formiraju potražnju za radom


Nezaposlenost

-ciklička nezaposlenost:
Različite veličine outputa u različitim dijelovima godine
U Hr. Najveći output u turizmu i poljoprivredi

-netržišni sustav- ekonomski sutav zapošljavanja
- socijalni sustav zapošljavanja
-tržišni sustav

-neciklička nezaposlenost:
Strukturna
-struktura ponude ne podudara se sa strukturom potražnje
-podudara se kvalifikacijska struktura
-prekvalifikacija radne snage
-povećati mobilnost radnika (manja mjesta- Zagreb-inozemstvo)
-Bolonja kao primjer poticanja mobilnosti


Nezaposlene osobe
-djeca do 14. god. I umirovljenici ne mogu biti nezaposleni


Uzroci nazaposlenosti

-zaštićenost proizvođača poput „Ličkog medvjeda“ (nepripremljenost na stranu konkurenciju)


Okunov zakon

- dva posto rasta BDP-a ima za posljedicu pad nezaposlenosti za 1 %

Široko tržište
-veća konkurencija, bolja usluga, kvalitetnija
-specijalizacija proizvodnje
-Smith-„specijalizacija“-spajalice

#25urlao on 16.04.13 20:05


Guest
Post broj 20

2. Koji su razlozi što je u prošlosti mnogobrojnost i brzi rast starovništva

zbog toga sto se gospodarstvo temeljilo na poljoprivredi, aza poljoprivredu je povecanje stanovnika znacilo povecanje radne snage sto je vodilo ka vecoj prozivodnosti a time i gospodarskom razvitku,odnosno povecanju bdpa per capita

#26Sponsored content