A kod dinamike prikazujem i kratkoročne i dugoročne promjene? ili samo dugoročne učinke?

Dinamika ucinaka... onda se pisu i kratkorocni i dugorocni,ali na kraju ti znace za odgovor oni dugorocni.

Je li mi može netko riješiti ovo? Prikažite učinke povećanja cijena el. energije tijekom kratkoroč. vr. raz.

O 1: Raste ti cijena el.energije, rastu troškovi proizvodnje, smanjuje se KAS, smanjuje se y, raste p, DMU.

P: A je li tu ne vrijedi ako se KAS prvi pomiče da nema DMU tj. učinaka?

O 2: Tako je, kad raste cijena nafte,el.energije,sirovina ili prirodnog plina KAS UVIJEK ulijevo ide.To je pravilo!

P: Da, ali nema ili ima npr. DMU ili ne?

O 2: Ima. Pratiš si promjenu krivulje kako se odrazila na P i Y, to iščitati iz modela kad normalno sve napraviš.

O 1: Na vježbama smo riješavali zadatak gdje se KAS pomiče i ima učinak.

P: Znam, ali su mi rekli da ako se KAS prvi pomiče nikada nema učinaka tipa DMU, pa ti sad znaj!

O 2: Nemoj da te to zbuni što je KAS kruvulja u pitanju, a ne AD jer ti je ovo pravilo čim se radi o kratkoročju i tim čimbenicima koje sam ti napisala, na AD ti utječu politike (fiskalna i monetarna) optim./pesimistička očekiv. potrošača OPET PRAVILO! I imaš ekstremno situacija kad se miču obje kruvulje istovremeno ( KAS i DAS) a to ti je kad se radi o povećanju radne snage,kapitala,tehničke inovacije,poticaji. I kad ti se radi o aprecijaciji/deprecijaciji NEMA jaza jer je Y NEIZVJESTAN.

P: Znam, kod imam bilj. sa instrukcija, zato i ne znam što bi sada. A na vježbe idem i znam da je pisalo da ima. O.K. spec. slučajevi su nešto drugo, valjda nam neće to staviti! O tome prof. nije pričala na predavanju ni Anita na vježbama! Pa valjda neće biti

O 2: A DMU, PMU, puu i pui onda nema i samo onda kad je u pitanju neutralnost novca - dugoročje je vrem. razdoblje i u pitanju je samo monetarna politika (restriktivna i ekspanzivna) znači to utječe na AD krivulju u kratkoročju, a u dugoročje KAS. I obvezno kod tog zad. moraš naglasiti koja je politika u pitanju kad pišeš učinke. Toliko o tome

Da li netko zna što bi ovdje bilo točno: Kakve će učinke u okviru AS-AD modela imati povećanje populacije tijekom vremena?
Da li to ide dinamika procesa; smanjenje KAS u dugoročju, pa zatim povećanje AD u kratkoročju ili se tu misli na povećanje radne snage pa se povećavaju KAS i DAS istovremeno? Mislim da je ovo prvo.

O 1: U kratkoroč. AD raste i y i p, DMU, eksp.jaz. U dugoroč. pada KAS, y ne promj., p raste, pui, riješen eksp. jaz.

O 2: Ide ti ono prvo.

O 3: Povećanje populacije ti utječe na povećanje C i preko C povećanje AD...

Ekspanzivne operacije na otvorenom tržištu su?

O 1: Kako misliš? Ekspanzivna monetarna politika... Kupovina obveznica... Ako si to pitala.

P: E baš to.

O 2: da to je to.. ujedno i emp..

Može li mi tko napisati kako se rješava ovaj zadatak ili bar formule :
Ako je Y=9300 , Yr=7500 , C=6000 , NI=-180 , a proračunski suficit 230, koliko iznose investicije?

O: proračunski suficit ti je B=230, Y=Yr-T , iz te formule dobiješ T, B=T-G, iz te formule dobiješ G, i sve to uvrstiš u prvu Y=C+I+G+NI, iz te dobiješ I.

Pretkolokvij iz Makroekonomije bit će održan u subotu, 17.11.2012. godine. Pretkolokviju mogu pristupiti studenti koji su na makro-testu ostvarili najmanje 3 boda.

Raspored pisanja pretkolokvija (dvorane i satnica) dostupan je ovdje.
Za pretkolokvij je potrebno znati broj u dokumentariju (glavna tablica, prvi stupac) te ponijeti indeks, kalkulator i kemijsku (ne crvenu).

Studenti koji ostvare 6 i manje bodova na pretkolokviju neće moći pristupiti 1. kolokviju.

Phoebe wrote:Rješenja 2. zadaće: 1. B, 2. B, 3. D, 4. D, 5. B, 6. C, 7. D, 8. B, 9. B i D, 10. B, 11. B, 12. C, 13. A, 14. C, 15. A, 16. C, 17. C, 18. A, 19. D, 20. B

Ako nisam dobro riješila, slobodno me ispravite.

100% točno: 1.A,B 2.B 3.D, 4.D, 5.B,D 6.C, 7.A,D 8.B 9.B,D 10.B 11.B 12.C 13.A 14.A 15.A 16.C 17.C 18.A 19.D 20.B

Poslala sam dvije zadatke iz 2. zadaće na SkyDrive. Mapa zadaće slike. Neka cura iz FB to riješila.

Je li samo u dinamici procesa(tijek vremena) dolazi do ucinka neutralnosti novac u slucaju RMP i EMP? ili se to moze dogoditi i u punoj zaposlenosti i kad nema dinamike procesa?

O: Uvijek u dugoročju (tijekom vremena, dinamika procesa) kada je u pitanju MONETARNA POLITIKA

nije mi jasan ovaj 20. zadatak na 27.str., zasto nije i odgovor c tocan??
jer mislim da smanjenje r vodi do povecanja I i do povecanja AD, pa tako i do povecanja P i Y....

Na SkyDrive imate par stvari iz instrukcije. Nisu sve. Mapa makrotest. Idealno bi bilo kad bi studenti koji idu na instrukcije dali materijale za skeniranje pa da i ostali mogu učiti.

Rješenja iz 2. zadaće:

15) RSS*Sp=8*0,58=4,64
Z=RS-N=4,64-1,2=3,44

16) n=0,08+0,5(12000-10800/12000)=0,13*100=13%

Phoebe wrote:Poslala sam dvije zadatke iz 2. zadaće na SkyDrive. Mapa zadaće slike. Neka cura iz FB to riješila.

Evo jedna cura riješila drugu zadaću od 15. - 20. zadatak. Mapa zadaće slike (SkyDrive).

Hoce na makro bit samo grafovi zadaci i teorija na zaokruzivanje ili ce bit i nadopunjavanje recenica?

O: 5-6 zadataka, 5-6 grafova, ostalo teorija na zaokruživanje

Što je model imperfektnih informacija i što on objašnjava?

O 1: pozitivan nagib KAD krivulje. str.100

O 2: objašnjava pozitivan nagib KAS. Polazi od pretpostavke da svaki ponuđač proizvodi samo jedno dobro a troši vise dobara. s obzirom da je broj dobara velik, ne stigne pratiti cijene svih cjelo vrijeme. Onda prati samo cijene robe koju proizvodi. Imperfektne informacije nekad uzrokuju konfuziju oko razine cijena i relativnih cijena, i ta konfuzija utjece na njegove odluke o tome koliko ponudit robe. ako su relativne cijene robe koju proizvodi velike proizvođač je zainteresiran proizvoditi vise. i obrnuto. njegove odluke bazirane su na poznatim nominalnim cijenama robe koju proizvodi i očekivanjima o razini cijena. U slučaju kada je rast razine cijena neočekivano visi ponuđači uočavaju porast cijene robe i pogresno zakljuce da su relativne cijene porasle. i onda proizvode vise i ponuda raste.

marisol wrote:

Phoebe wrote:Poslala sam dvije zadatke iz 2. zadaće na SkyDrive. Mapa zadaće slike. Neka cura iz FB to riješila.

Evo jedna cura riješila drugu zadaću od 15. - 20. zadatak. Mapa zadaće slike (SkyDrive).

To sam ja, htjela sam ovdje staviti link ali nije mi dalo...

odlicno hvala puno....samo mi taj nije bio jasan, ovaj drugi dio

Lois Lane wrote:

marisol wrote:

Phoebe wrote:Poslala sam dvije zadatke iz 2. zadaće na SkyDrive. Mapa zadaće slike. Neka cura iz FB to riješila.

Evo jedna cura riješila drugu zadaću od 15. - 20. zadatak. Mapa zadaće slike (SkyDrive).

To sam ja, htjela sam ovdje staviti link ali nije mi dalo...

Kada dolazi do potpunog multiplikativnog učinka?
O: kada je p nepromijenjen, a y se mijenja (neovisno jel raste ili pada)

P: A djelomični?
O: kad ti se mjenjaju i P i Y

P: Neovisno da li rastu ili padaju?
O: Da, bitno je samo da se oboje mjenjau da niti jedan od njih nije ne promjenjen.

U pregrijanoj ekonomiji nacrtajte i protumačite smanjenje "yi"?
Da li tko ovo zna riješiti?

O 1: Lijevo pomičeš ad krivulju do sjecišta kas i das, i tu se p smanjio i y smanji u odnosu na Po i Yo,(Y1 je sada jednak Yp), pa je to rješen eks jaz, d.m.u. i obnova pune zaposlenosti

O 2: pad yi = pad E, NI=E-U sto znači pada NI pada. Yi ne smanjuje osobnu potrošnju nego izvoz.

Ako Hrvati postanu manje zainteresirani za štednju(na što to utječe?), također, povećanje vrijednosti domaće valute?

O 1: Manje stedis, vise trosis = pocevanje C / povecanje AD
O 2: Manja stednja, veci C... Povecanje AD! A drugo... Aprecijacija povecava uvoz, uvod smanjuje NI, pa i AD... Ovo sam sad napamet, ne znam jel tocno
O 1: Povecanje vrijed,domace = aprecijacija / manji ad /veci kas ; obje idu zajedno. Aprec i deprec nema ucinaka , y neizvjestan jer nismo sig koliko je drzava izvozno orjenitrana i uvozno ovisna.

Mene zanima što se dogada ako poraste domaći ili inozemni dohodak je li AD raste?

O 1: Da.
O 2: HNB objavi monetarnu ekspanziju. Uslijed toga potrošači promijene svoje ponašanje. Ako HNB ipak ne provede monetarnu ekspanziju, objasni učinke na Y i P.
P: EMP i raste AD to je to.
O 2: Inozemni povećava izvoz, a domaći uvoz.
P: Znači onda inozemni poveća AD , a domaći smanji AD?
O 2: Da.
O 1: A veći domaći dohodak i povećanje C?
P: Meni je logično da domaći dohodak utječe na C ,a inozemni na E.
O 2: Povećava uvoz, smanjuje NI pa samim time i AD.
O 3: Nesto mi nije jasno.. zapisala sam si rast Y jednako rast C samim time i rast AD, a onda opet sa strane mi pise rast Y ( domaci) utjece na rast U sto u konacnici dovodi do pad AD.. kako moze oboje bit ne kontam sad nis.
O 4: NI=E-U->rast AD uvjetuje rast E ALI pad U jel to?
O 3: Da!
O 4: I obrnuto: pad AD je pad E ALI rast U
O 1: Ali pise i da pov ocekiv dohotka povecava AD....
O 3: U biti Sonja mi sad odgovorila da kad u zadatku napise domaći dohodak gleda se to U i AD pada , al mi nije jasno kako ce onda napisat ako trebamo gledat na taj rast Y = rast C što izaziva rast AD .. jel neko skonto uopce sta sam napisala
O 2: Rast realnog BDp-a povećava AD, a domaći dohodak ga smanjuje. I jedan i drugi označavamo s Y. Ako griješim, onda mi je očito došlo vrijeme za ići spavati.
O 3: Hm.... pa zar nije realni bdp isto sto i dohodak i output? Je isto je sve samo sto ce napisati realni bdp ako se misli na C , a naglasiti "domaci" dohodak ako treba utjecat na U. PS. Kaže Sonja da nikad nije dosad davala to da utjece na C.
P: Znaci kada pise Y onda U raste NI pada i AD pada je li tako, O 3?
O 3: Da. U biti znaci moguce je da krivulja ad i raste i pada kada je Y u pitanju, samo je razlika ako napise domaci dohodak povezujemo s uvozom itd, a ako u zadatku napise raste/ pada realni bdp povezujemo s osobnom potrosnjom i tako gledamo.
O 4: Nevjerujem da ce simbolima govoriti...reci ce rast domaceg dohotka

marisol wrote:Što je model imperfektnih informacija i što on objašnjava?

O 1: pozitivan nagib KAD krivulje. str.100

O 2: objašnjava pozitivan nagib KAS. Polazi od pretpostavke da svaki ponuđač proizvodi samo jedno dobro a troši vise dobara. s obzirom da je broj dobara velik, ne stigne pratiti cijene svih cjelo vrijeme. Onda prati samo cijene robe koju proizvodi. Imperfektne informacije nekad uzrokuju konfuziju oko razine cijena i relativnih cijena, i ta konfuzija utjece na njegove odluke o tome koliko ponudit robe. ako su relativne cijene robe koju proizvodi velike proizvođač je zainteresiran proizvoditi vise. i obrnuto. njegove odluke bazirane su na poznatim nominalnim cijenama robe koju proizvodi i očekivanjima o razini cijena. U slučaju kada je rast razine cijena neočekivano visi ponuđači uočavaju porast cijene robe i pogresno zakljuce da su relativne cijene porasle. i onda proizvode vise i ponuda raste.

Rekla je da to neće biti na kolokviju..ako se dobro sjećam samo na ispitu

Jel zna netko riješiti 18.zadatak iz 1.zadaće?

O: Vrlo jednostavno, w=100, Tk=20 (tj. 20% od 100), C=48 (100 placa-20 porez
je 80 nj a 60% od 80 nj je 48 nj), Sp=32 (placa-porez-potrosnja=stednja). E
sad, s obzirom da je u privredi 100 potrosaca, samo svaki od tih brojeva
pomnozi sa 100 i dobijes rezultat. (20*100=2000, 48*100=4800, 32*100=3200

Sljedeće predavanje: ponedjeljak, 19.11.2012. od 7,30 do 10h, dv. 1.
Sljedeće vježbe: ponedjeljak, 19.11.2012. od 13 do 14,30h, te od 14,45 do 16,15h u dv. 1.